Dogradonačelnica Majić: Država je ta koja treba osigurati ulaganje u znanost i obrazovanje

Drugog dana 7. Foruma hrvatskih i poljskih regija u Poreču održana je panel diskusija „Obrazovanje i kultura u regijama“. Kakve su kompetencije potrebne na tržištu rada Europske unije, kako motivirati učenike da upišu deficitarna zanimanja, kojim mjerama županije i vojvodstva pomažu u obrazovanju i kako kultura doprinosi brendiranju destinacije pitanja su na koja su se osvrnuli panelisti.
 
Uvodničarka u temu Vesna Šerepac, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije upoznala je prisutne sa sustavom obrazovanja u Republici Hrvatskoj i podsjetila kako 73 škole kreću u pilot program reforme. „Županije su iznimno zainteresirane i uključene za modernizaciju kurikuluma, pogotovo strukovnog obrazovanja. Sukladno tome, svaka naša županija je različita u osiguravanju nadstandarda u čemu veliku ulogu imaju sredsta fondova Europske unije“, rekla je.
 
Poljsku perspektivu po pitanju obrazovanja i kulture u regijama iznio je Bogdan Dyjuk, član Upravljačkog odbora Podlaskog vojvodstva. „Vrlo je bitno da stavimo naglasak na ono što je srž sustava obrazovanja, a to je njegova kvaliteta. Za razvoj našeg društva iznimno je važno strukovno obrazovanje jer nam fali kadar, mladi ljudi odlaze te se sve više ljudi iseljava iz sela u grad. Zbog toga su poljska vojvodstva pripremila planove za modernizaciju strukovnog obrazovanja na način da smo odredili škole lidere za usavršavanje, čemu su prethodili razgovori s poduzećima i detektiranje kojih kadrova nedostaje. Danas imamo škole koje direktno surađuju s tvrtkama i pripremaju ih za tržište rada.“ objasnio je.
 
Županije sukladno svojim mogućnostima zanatna sredstva izdvajaju za poboljšanje kvalitete obrazovanja. Iznimka nije ni Međimurska županija koja je uz brojne poticajne programe, poput financiranja prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola i osiguravanja asistenata u nastavi, jedina u Hrvatskoj koja osigurava i asistente u predškolskom odgoju. „Ako ne napravimo dobre temelje ne možemo očekivati da imamo i veći postotak visokoobrazovanih“, istaknula je zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman.
 
Koliko jedna županija može napraviti po pitanju reforme obrazovanja objasnila je posebna savjetnica župana Varaždinske županije Natalija Martinčević: „Prije deset godina krenuli smo sa obrazovnom reformom jer smo prepoznali da je najveći problem to što imamo samo 10,2 posto visokoobrazovnanih. Zbog toga smo modernizirali i opremili 32 škole, osigurali smo besplatan prijevoz i udžbenike i pokrenuli deset centara izvrsnosti koje danas polazi 810 djece. Nakon deset godina 96% djece ide u jednosmjensku nastavu, povećali smo broj gimnazijskih programa i udvostručili smo broj upisanih na fakultete.“
 
O modernizaciji obrazovanja govorila je i zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić: „Država je ta koja treba osigurati ulaganje u znanost i obrazovanje. Puni smo kvalitetnih ljudskih resursa što pokazuju i rezultati koje naši učenici osvraju na međunarodnim natjecanjima. Kako bi njihove rezultate pratili i adekvatni uvjeti osmisli smo programe među kojima ističem da izdvajamo 44,5 milijuna kuna za produženi boravak, predlažemo mjere i sufinanciranja za naukovanje te smo reformirali 17 programa obrazovanja prema europskom kvalifikacijskom okviru kako bi naši učenici bili konkurentni na europskom tržištu obrazovanja.“
 
Da su obrazovanje i kultura dvije komponente razvoja koje ne idu jedna bez druge objasnila je i Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije: „Kultura i sve ono što spada pod kulturu iznimno je važno i za brendiranje županije. Primjerice Muzej krapinskih neandrtalaca u Krapini najmoderniji je takav muzej u ovom dijelu Europe. Također, rekla bih da obrazovanje i kultura idu ruku pod ruku, a primjer za to je dvorac Gračak kod Zaboka koji predstavlja najsuvremeniji energetski centar i primjer je kako se kulturna baština stavlja u funkciju osuvremenjivanja obrazovanja.
 
Sudionici panela složili su se kako je zbog nedostatka kvalificiranih stručnjaka potrebno raditi na modernizaciji sustava strukovnog obrazovanja. Ključni specifični elementi modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja su modernizacija strukovnih kurikuluma u suradnji s poslodavcima, opremanje škola za provođenje učenja temeljenih na radu i promocija strukovnog obrazovanja kao poželjnoga budućeg zanimanja. Dodali su kako je u narednim godinama potrebno mijenjati sustav mentorstva, a praktičnu nastavu izvoditi više kod poslodavca kako bi nakon školovanja svaki učenik, sukladno tržištu rada, imao specifične vještine i kompetencije.
 
Na panelu su sudjelovali zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić, zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, posebna savjetnica župana Varaždinske županije Natalija Martinčević, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac, članica Upravljačkog odbora Mazovjeckog vojvodstva Elzbieta Lanc i predsjednik Komisije za kulturu, znanost i obrazovanje Donjošleskog vojvodstva Janusz Marszalek. (hrvzz.hr/Zagreb.hr)