Nenad Panian: Dugo Selo se pokrenulo

np-2

Među sudionicima ovogodišnje konferencije o komunalnom gospodarstvu u Bruxellesu bio je i gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian uz kojega je bio i pročelnik Dean Dragičević. Riječ je o konferenciji na kojoj su se mogle čuti najnovije informacije o trendovima u komunalnom gospodarstvu, novim zakonodavnim inicijativama te programima EU. Također, tu se mogla čuti, ali i vidjeti iskustva drugih lokalnih vlasti. Osim što smo s gradonačelnikom Panianom porazgovarali o dojmovima iz Bruxellesa, dotaknuli smo se i realiziranih projekata u 2018. godini, a najavili smo i projekte koji grad očekuju tijekom ove godine.

-Svake godine imamo planove, a ti su planovi tu da se oni i ostvare. Iskreno, ja sam mislio da ćemo mi još više napraviti. Napravili smo puno, a to se moglo čuti i na svečanoj sjednici Gradskog vijeća za Dan grada. Najvažnije je da se Dugo Selo pokrenulo, jer svugdje se radi. Sve one sitnice koje su bile zanemarivane, sada se rade. Dobili smo gotovo sve fondove koje smo tražili. 2018. godina bila je radna, a u njoj smo puno toga i naučili. Razvili smo i tim za EU fondove u kojem svi sudjelujemo- započeo je razgovor gradonačelnik Nenad Panian.

Godinu ste otvorili jednim studijskim putovanjem, na kojem ste sudjelovali na četiri konferencije.

Gledali smo infrastrukturu koju radi zapadna Europa po fondovima Europske unije za zaštitu okoliša i poljoprivredu. Obišli smo tom prilikom i objekte visoke klase za otpadne vode u Luksemburgu. Riječ je o izuzetno skupom postrojenju. U Bruxellesu smo posjetili Europski parlament te smo našim parlamentarcima iznijeli naše viđenje svega. Bio sam prilično jasan u tom pristupu i priznao sam da u svemu kasnimo sedam godina i to nam se sada obija o glavu. Naš najveći problem je što će sada doći puno novaca za izgradnju, a nemamo graditelja, čime će poskupiti cijene građevinskog dijela i usluga, tako da ćemo izgubiti dio tih sredstava.

Može li se nešto od toga što ste vidjeli implementirati na Dugo Selo?

Dapače. Bili smo u njihovom reciklažnom dvorištu, no naše je ljepše, jer je modernije. Iskreno, vidio sam nekoliko ideja koje se mogu primijeniti. Kod njih je kad su u pitanju reciklažna dvorišta najbitnija edukacija. Primjerice, u Francuskoj na sredini dvorišta imaju nadstrešnicu gdje djeci iz vrtića i škola puštaju filmove čime ih na licu mjesta educiraju o reciklaži i odvajanju otpada. U Luksemburgu opet imaju dvoranu gdje se radi na reupotrebi recikliranog materijala, tako da te stvari možemo naučiti. Druga stvar je efikasnost u uzimanju sredstava iz EU fondova. Tu nema puno filozofije. Naš najveći problem koji smo svi mi uočili bio je taj da je naša zastupnica ostala u čudu kako mi nismo uzeli sredstva za rasvjetu. No kada smo joj objasnili da su kod nas uvjeti toliko postroženi, bilo nam je jednostavnije ići na leasing nego na europske fondove.

Kad se govori o EU fondovima Dugo Selo je po tom pitanju uspješno. Reciklažno dvorište je izgrađeno, a sredstva su već osigurana za energetsku obnovu zgrade Gradske uprave te Glazbene škole.

Javni natječaj za zgradu Gradske uprave je gotov te bi radovi trebali započeti 1. travnja. Rok za završetak je 90 dana. U tijeku je javni natječaj za Glazbenu školu, čekamo da se jave izvođači, a mi se nadamo da će radovi krenuti do 1. lipnja. Tu je vrlo značajna i obilaznica kroz Puhovec u vrijednosti od 8,5 milijuna kuna. Tu moram reći kako mi se čini da smo si mi u Hrvatskoj malo zakomplicirali stvari, jer sve te dodatne uvjete propisujemo mi sami. Upravo zbog toga mi nismo mogli dobiti sva sredstva, jer nemamo 1/1 zemljišta. Tu se radi o kanalima koje mi održavamo, a nisu naše vlasništvo. Oni su u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, a koriste ih Hrvatske vode i daju ih nama na korištenje, tako da ćemo mi morati sami platiti izgradnju mosta. Da je taj izuzetak napravljen u natječaju te da se taj dio gdje se gradi prebaci na lokalnu samoupravu tada bi mogli iskoristiti i ta sredstva. Drugim riječima, to je bačen novac. Samo mala koordinacija između ministarstva, Hrvatskih voda i lokalne samouprave riješila bi taj problem. Ovako sredstva moramo uložiti u izgradnju mosta, a da ne moramo, uložili bi ih u drugu infrastrukturu. To su ti problemi o kojima ja stalno govorim.

Osim ulaganja u gospodarstvo, nisu zapostavljeni niti ostali segmenti društva, jer nastavlja se ulaganje u sportsku infrastrukturu, kulturu kao i manifestacije po kojima Dugo Selo postaje sve prepoznatljivije.

Program „54+“ pokazao se kao jako dobar. Crveni križ je započeo s provođenjem svoga programa Zaželi u kojem se zapošljavaju žene. Kad govorimo o sportu, tu treba istaknuti kako smo u dogovoru s HNS-om dogovorili uređenje nogometnog igrališta s umjetnom travom. Vjerujem kako ćemo uspjeti urediti i naše Pučko otvoreno učilište, gdje je u planu energetska obnova zgrade. Također, krenut ćemo i u uređenje igralište ispred, jer se pokazala potreba za time. Bilo bi to jedno višenamjensko moderno igralište na kojem bi se onda u budućnosti okupljali naši građani.
Kako građani reagiraju na sve to, budući da ste napomenuli kako se radilo gotovo po svim mjestima u Dugom Selu, gdje su uređivane prometnice, nerazvrstane ceste, ali i su napravljene i brojne manje komunalne akcije.

Moram priznati kako nitko nije prigovorio na odrađeno. Možda ne prigovaraju zbog toga što sam ja stalno na cesti i što sam stalno nasmijan. Osim toga, znam da radimo dobro i znam da možemo pogriješiti, jer smo samo ljudi, no zato slušamo građane. Otkrit ću vam kako sam neki dan pronašao razglednicu gdje mi djeca čestitaju Božić i Novu godinu te traže jedan mali drvored od Konzuma do Arkusovog centra. Isto tako djeca me u parku znaju pitati „gradonačelniče kada će te staviti ogradu da moj braco ne istrči sa igrališta“. Problem smo ubrzo riješili i ograda je postavljena tamo gdje se tražilo. Na vama je da samo slušate građane i sve će doći na svoje.

Hrvatska
Intervju