Stjepan Kožić: Ulažemo maksimalne napore u poboljšanje kvalitete školstva

U hotelu International održana je 14. sjednica Županijske skupštine, koja je uobičajeno započela aktualnim satom

U hotelu International održana je 14. sjednica Županijske skupštine, koja je uobičajeno započela aktualnim satom. U fokusu okupljenih zastupnika ovoga se puta pronašlo obrazovanje, pa je tako aktualac otvorilo pitanje vezano uz izgradnju treće osnovne škole u naselju Lukarišće na području Dugog Sela. Naime, Grad je osigurao zemljište i opremio ga komunalnom infrastrukturom, a 2017. godine u partnerskom odnosu sa Županijom ishođena je lokacijska dozvola.

U svom odgovoru, župan Stjepan Kožić istaknuo je kako je Zagrebačka županija prva u Republici Hrvatskoj po količini sredstava koje godišnje iz proračuna izdvaja za obrazovanje te da se ulažu maksimalni napori u poboljšanje kvalitete školstva i stvaranja uvjeta za nastavu u jednoj smjeni. Međutim, potrebe su velike, trenutni zahtjevi dosežu 487 milijuna kuna, koje proračun jednostavno ne može pokriti. Županijsko vodstvo intenzivno traga za dodatnim izvorima financiranja, a sukladno tome će se utvrditi prioriteti za budućnost. Župan je, također najavio kako će u 2020. godini naglasak ponovno biti stavljen na školstvo te da će se u njemu zasigurno pronaći prostora za izradu projektne dokumentacije apostrofirane škole.

Zastupnike je zanimalo gdje je točno alocirano 7,5 milijuna kuna koje su u proračunu izdvojene za nabavku udžbenika, s obzirom na to da je Odlukom u prosincu Vlada taj trošak odlučila preuzeti na sebe.

Mirela Katalenac, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, objasnila je kako su sredstva prenamijenjena za nabavku drugih radnih materijala, odnosno radnih bilježnica. U travnju su potpisani Sporazumi o sufinanciranju s gradovima i općinama, dok je Županija subvencionirala nabavku s 300 kuna po učeniku. Proces je završio krajem prošle školske godine te su sredstva doznačena gradovima osnivačima za obavljanje postupka javne nabave. Sav materijal stigao je na vrijeme i nije bilo većih izazova.

Katalenac se, također osvrnula na problem nedostatka pomoćnika u nastavi, rekavši kako Županija provodi projekt Prsten potpore vrijedan 18 milijuna kuna, još od 2017. godine, ali u odnosu na prošlu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za ovu je propisalo Pravilnik o pomoćnicima u nastavi, kojim škola iskazuje potrebu i šalje ju na razmatranje stručnom povjerenstvu Ureda državne uprave. Nastavno se ocjena šalje osnivaču, koji je opet prosljeđuje resornom Ministarstvu na suglasnost. Trenutno se za 22 učenika iščekuje suglasnost, ali se pročelnica nada kako će ista stići idućeg tjedna jer, kako kaže, bez suglasnosti Županija ne može istjerati priču do kraja.

Tijekom Aktualca otvorilo se i pitanje centara kompetentnosti, kojim su u 2018. godini proglašene tri srednje strukovne škole iz Velike Gorice, Samobora i Dugog Sela te u kojoj mjeri Zagrebačka županija sudjeluje u pripremi natječaja kako bi se u budućnosti ostvarili bolji rezultati, kao i rast i razvoj u tom segmentu.

Velimir Kokot, pročelnik Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju, poručio je kako od srpnje prošle godine traje priprema dva natječaja, od čega se jedan odnosi na Europski socijalni fond, a drugi na Europski fond za regionalni razvoj. Potonji je, napominje Kokot, spreman za prijavu 30. rujna, a sljedeća prijava slijedi 20. listopada.

Centar kompetentnosti u području strojarstva i industrije 4.0. bit će koncipiran kao jedinstveni projekt na tri različite lokacije s time da će u Velikoj Gorici naglasak biti stavljen na CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije, u Samoboru na automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije, a u Dugom Selu na robotiku. Ukupna vrijednost oba prijedloga procjenjuje se na 100 milijuna kuna.

Kokot se osvrnuo i na pitanje koristi li Županija sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova, rekavši kako je RH oformila Fond za sufinanciranje projekata na regionalnoj i lokalnoj razini upravo kako bi povećala apsorpciju europskih sredstava te uravnotežila regionalni razvoj. Do 2018. godine poziv je bio zamišljen kao višegodišnji program, dok je u tekućoj isključivo jednogodišnji te podložan promjenama.

U prvom razdoblju, Županija je ostvarila 6.5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, dok u 2019. godini ima mogućnost financiranja do 15 milijuna kuna po jednom javnom pozivu, što je 25 milijuna kuna manje u odnosu na prethodnu godinu. Bez obzira na ograničenja, Županija je prijavila 12.7 milijuna kuna vrijednih projekata za koje se trenutno očekuju rezultati.

Nadalje, o trenutnom stanju u turizmu, govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović te zainteresiranima predočila rezultate dosadašnjeg rada i projekcije za budućnost. Naime, Županija je u osam mjeseci ove godine zabilježila porast od 18 posto više dolazaka i noćenja na svom području, a sukladno tome teku i pripreme za predstojeću sezonu.

Veliki potencijal za rast postojećih rezultata vidi se za vrijeme predsjedavanje Hrvatske u Vijeću EU, a među važnijim atributima povećanja turističke sezone je prometna povezanost s Gradom Zagrebom. Suradnja s tamošnjom Turističkom zajednicom je započela, nastavlja se i s pridruženim partnerstvima na međunarodnim projektima, a radi daljnjeg ostvarivanja dobrih rezultata Zajednica se prijavila na Javni poziv Ministarstva turizma za sustavno upravljanje kvalitete. Planirana je i izgradnja biciklističke staze uz željezničku prugu Zagreb-Zaprešić te su doneseni prijedlozi za tehničku dokumentaciju.

Naposljetku, na pitanja vezana uz poljoprivredu, odgovorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo Josip Kraljičković. Na upit o rastućoj epidemiji afričke svinjske kuge te opstanka Turopoljske svinje, Kraljičković je poručio da od prvog dana prate putanju bolesti i poduzimaju sve ono što nadležno Ministarstvo zahtjeva za potencijalno sprječavanje. Samoinicijativno su proveli mjere odvoza lešina i dezinfekcije onih koji ulaze u lovišta te su spremni na daljnju suradnju, dok je u skorijoj budućnosti planirano i organizirano odlaganje nusproizvoda nastalih klanjem životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu.

O razvoju i unaprjeđenju pčelarske proizvodnje, Kraljičković je komentirao kako je Županija druga u Hrvatskoj po broju pčelara, a treća po broju košnica te da niz godina daje financijske potpore za uzgoj i držanje pčela, proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, ali i za prodaju, marketing i edukacije. S obzirom na smanjenu proizvodnju i veliku smrtnost pčela, Županija je pčelarima uskočila upomoć s 90 tisuća kuna te sveukupno za pčelarstvo izdvojila više od 200 tisuća kuna.

U segmentu peradarstva, Kraljičković napominje kako se trenutno provode dva projekta – naime, „Edukacijom, znanjem, organizacijom do bolje, konkretnije proizvodnje na Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ koji će trajati naredne tri godine na sedam lokacija te projekt zaštite Posavske kukmaste kokoši, čije se priznanje, također očekuje u razdoblju od tri godine.